Osnovna škola Ludina

Uključivanje i raznolikost

Erasmus+ i Europske snage solidarnosti osobama s manje mogućnosti nude dodatnu financijsku potporu kako bi sudjelovali na projektima.

Osobe s manje mogućnosti su osobe kojima je potrebna dodatna podrška zbog toga što su u nepovoljnom položaju u odnosu na druge (siromaštvo, izoliranost mjesta u kojem žive, intelektualne sposobnosti, odrastanje bez roditelja, zdravstveni problemi i sl.).

Jedna je od glavnih vrijednosti Europske unije da svaka osoba ima pravo na kvalitetno i uključivo obrazovanje, osposobljavanje i cjeloživotno učenje kako bi održala i stekla vještine pomoću kojih može u potpunosti sudjelovati u društvu i tržištu rada.

Da bi to postigli, programi Erasmus+ i Europske snage solidarnosti nude razne mehanizme i financijsku potporu za jednako i aktivno uključivanje sudionika s manje mogućnosti. Primjerice, osobe s invaliditetom mogu dobiti plaćenog asistenta tijekom putovanja i boravka na projektu.

U fokusu oba programa su i organizacije koje provode uključive projekte (bave se uključivim temama i/ili uključuju osobe s manje mogućnosti).

Prijaviteljima projekata i korisnicima oba programa nudimo podršku u uključivanju osoba s manje mogućnosti u projekte, a osobama s manje mogućnosti nastojimo olakšati sudjelovanje u aktivnostima. Godišnje održavamo radionice za prijavitelje projekata, Sajam uključivih projekata, promoviramo primjere uspješnih uključivih projekata te širimo informacije i podižemo svijest o tom prioritetu.

KAKO UKLJUČIVATI ISKLJUČENE SKUPINE?

Iskustva OŠ Ludina

Kako se process uključivanja odvijao u projektima OŠ Ludina možete vidjeti u izložbenom dijelu u holu škole, do kraja ove školske godine.

Posebno se može izdvojiti:

1. Priprema roditelja za odlazak učenika na mobilnosti (unutar Erasmus+ projekata)
2. Uključivanje učenika i njihovih obitelji u aktivnosti pri dolasku učenika iz drugih zemalja
3. Rad na osvješćivanju potrebe uključivanja isključenih skupina i pojedinaca u redovitoj nastavi i izvannastavnim aktivnostima
4. Rad na roditeljskim sastancima i satovima razrednika s provođenjem radionica za učenike
5. Rad u klubu “Ideja“ radionicom za potencijalno darovite učenike i prevenciji etiketiranja

KOJE SU KATEGORIJE KOD KOJIH DOLAZI DO ISKLJUČENOSTI?

(Izvor: Smjernice za provedbu strategije za uključivanje i raznolikost u sklopu programa Erasmus+ i Europske snage solidarnosti)

b) Prepreke dostupnosti i informiranju Prethodno iskustvo pomaže u prepoznavanju glavnih prepreka koje mogu spriječiti osobe s manje mogućnosti da sudjeluju u programima.

Popis takvih potencijalnih prepreka, naveden u nastavku, nije iscrpan i njime se želi pružiti kontekst za poduzimanje mjera s ciljem povećanja dostupnosti i informiranja osoba s manje mogućnosti. Te prepreke mogu otežati njihovo sudjelovanje kao samostalni čimbenik ili zajedno s ostalim čimbenicima.

1. Invaliditet Invaliditet uključuje tjelesna, mentalna, intelektualna ili osjetilna oštećenja koja, u međuodnosu s različitim preprekama, mogu otežati potpuno i učinkovito sudjelovanje u društvenom životu na jednakoj razini s ostalima. 17
2. Zdravstveni problemi Prepreke mogu biti posljedica zdravstvenih problema, uključujući teške bolesti, kronične bolesti ili bilo koje druge situacije vezane uz tjelesno ili mentalno zdravlje koje sprječavaju sudjelovanje u programima.
3. Prepreke povezane sa sustavima obrazovanja i osposobljavanja Osobe koje se zbog različitih razloga teže snalaze u sustavima obrazovanja i osposobljavanja, osobe koje rano napuštaju školovanje, tzv. skupina NEET (osobe koje ne rade, nisu u sustavu redovitog obrazovanja niti u sustavu obrazovanja odraslih i niskokvalificirane odrasle osobe mogu se suočiti s preprekama. Iako drugi čimbenici mogu imati ulogu, te obrazovne teškoće, koje mogu biti povezane i s osobnim okolnostima, uglavnom proizlaze iz obrazovnog sustava koji stvara strukturna ograničenja i/ili ne uzima u potpunosti u obzir specifične potrebe pojedinca. Pojedinci se također mogu suočiti s preprekama za sudjelovanje kada struktura kurikuluma otežava sudjelovanje u mobilnosti učenja ili osposobljavanja u inozemstvu u sklopu njihova školovanja.
4. Kulturne razlike Iako se kulturne razlike mogu smatrati preprekama za osobe iz bilo koje sredine, one mogu posebno utjecati na one s manje mogućnosti. Takve razlike mogu predstavljati znatne prepreke učenju općenito, a osobito za osobe migrantskog ili izbjegličkog podrijetla – posebice novopridošle migrante – osobe koje pripadaju nacionalnoj ili etničkoj manjini, korisnike znakovnog jezika, osobe koje imaju teškoća s jezičnom prilagodbom i kulturnim uključivanjem itd. Izlaganje stranim jezicima i kulturnim razlikama prilikom sudjelovanja u bilo kojoj vrsti programskih aktivnosti može odvratiti pojedince od sudjelovanja 17 Konvencija Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom: https://www.un.org/development/desa/disabilities/convention-on-the-rights-of-persons-with-disabilities.html te umanjiti koristi od njihova sudjelovanja. Takve kulturne razlike mogu čak spriječiti potencijalne sudionike u podnošenju prijava, što je zapravo prepreka pristupu programu.
5. Društvene prepreke Teškoće u društvenoj prilagodbi kao što su ograničene društvene kompetencije, antisocijalno ili visokorizično ponašanje, (bivši) prijestupnici, (bivši) ovisnici o drogama ili alkoholu ili društvena marginalizacija mogu predstavljati prepreku. Ostale društvene prepreke mogu proizlaziti iz obiteljskih okolnosti, na primjer, osobe koje su prve u obitelji pristupile visokom obrazovanju ili su roditelji (posebno samohrani roditelji), njegovatelji, hranitelji obitelji ili siročad, osobe koje su bile ili su trenutačno pod institucionalnom skrbi.
6. Gospodarske prepreke Prepreku mogu predstavljati ekonomski nedostaci poput niskog životnog standarda, niskog dohotka, osoba koji rade i izdržavaju se, uključenosti u sustav socijalne skrbi, dugotrajne nezaposlenosti, neizvjesnih situacija ili siromaštva, poput osoba koje su beskućnici, dužnici ili imaju financijske probleme itd. Druge teškoće mogu proizlaziti iz ograničene prenosivosti usluga (osobito potpore osobama s manje mogućnosti) koje moraju biti „pokretne” zajedno sa sudionicima pri odlasku na neko drugo mjesto, posebice u inozemstvo.
7. Prepreke povezane s diskriminacijom Prepreke mogu nastati kao posljedica diskriminacije povezane sa spolom (rodni identitet, rodni izričaj itd.), dobi, etničkoj pripadnosti, vjeri, uvjerenjima, seksualnoj orijentaciji, invaliditetu ili povezanim čimbenicima (kombinacija jedne ili više navedenih diskriminacijskih prepreka).
8. Geografske prepreke Život u udaljenim ili ruralnim područjima, na malim otocima ili u perifernim/najudaljenijim regijama, u urbanim predgrađima, u područjima s ograničenim uslugama (ograničeni javni prijevoz, nedostatak objekata) ili slabije razvijenim područjima u trećim zemljama itd., što može predstavljati prepreku.

Primjeri dobre prakse

Moje Erasmus+ iskustvo: Antonio Vicković, mlada osoba oštećenog vida

„Da nije bilo Erasmusa, vjerojatno ne bih bio toliko otvoren i opušten. Vjerojatno se ne bih toliko družio s prijateljima. Ne bih stekao socijalne vještine, ali i neke vrijedne digitalne vještine“, kaže Antonio Vicković.

2014. godine, tada 22-godišnji Antonio otišao je na svoju prvu razmjenu mladih u Rigu, u Latviji. Iako je dugo dvojio prijaviti se na projekt iz raznih strahova poput toga kako izaći iz svoje sigurne zone i sam krenuti na putovanje među nepoznate ljude, Antonio se ipak odvažio i sudjelovao na desetodnevnoj razmjeni. Pobijedio je, kaže, vlastiti strah i otkrio da može mnogo više nego što je mislio, a potom svake godine sudjelovao na novoj razmjeni, svaki put u drugoj zemlji!

Posebno ističe razmjenu mladih „Mobilnost, edukacija, komunikacija”, održanu 2018. godine u Zadru, u kojoj je sudjelovalo više od 50 mladih osoba s oštećenim vidom iz čak 17 zemalja. Zahvaljujući aktivnom sudjelovanju, Antonio je napredovao od sudionika do voditelja hrvatske grupe mladih.

Njegov primjer najbolje ilustrira koliko su takvi projekti vrijedan doprinos kvaliteti života mladih osoba s manje mogućnosti te kako mogu pozitivno utjecati na njihovo uključivanje u društvo.

Kazalištem protiv predrasuda i diskriminacije

Kako bi s pomoću edukativnog teatra poboljšala zapošljavanje osoba s manje mogućnosti, Udruga za prevenciju stigmatizacije i edukaciju teatrom UPSET u suradnji sa sedam međunarodnih partnera iz šest europskih država pokrenula je strateško partnerstvo pod nazivom „Edukativni teatar kao mjesto podizanja inkluzije i zapošljivosti osoba sa smanjenim mogućnostima – Educathe+”. Zajedničkim su snagama, razmjenjujući iskustva i sudjelujući na međunarodnim radionicama temeljenim na dramsko-akcijskom modelu, istraživali prepreke na koje osobe s manje mogućnosti nailaze na tržištu rada i u društvenom životu. Svako istraživanje završilo je javnim nastupom kojim su sudionici upozorili na istraženi problem i predstavili pozitivne akcije kojima bi se taj problem mogao riješiti.

Uključivanje je jedna od prioritetnih mjera Srednje škole Stjepana Sulimanca

„2021. godine preko 50% učenika koji su sudjelovali na mobilnosti su bili sudionici s manje mogućnosti, odnosno učenici u nepovoljnijem položaju u odnosu na svoje europske vršnjake. Koncem rujna na mobilnosti u Portugalu u našem timu je bila i jedna slijepa učenica koja je uspješno i sa svim pohvalama odradila svoju praksu u tvrtki koja se bavi upravo inkluzijom mladih. Rekla nam je da je otkrila da može postići puno više nego što je mislila“, otkrio nam je Josip Ivoš, ravnatelj najmlađe škole u Republici Hrvatskoj, Srednje škole Stjepana Sulimanca u Pitomači.