preskoči na sadržaj

Osnovna škola Ludina

Login
MJERE OPREZA

Klikni na sliku za više informacija!

 

Online nastava

TABLETI
 
Tableti u našoj školi

 
Upute za spajanje na mobilnu mrežu (za učenike koji imaju karticu) - Youtube video

 
Prezentacija o tabletima za roditeljski sastanak

Pretražite knjižnicu

Naš logo

 

E-dnevnik

 

Prijavi zlostavljanje na internetu

 

Portal za škole

e-knjiznica.carnet.hr

Online enciklopedija

 

Kalendar
« Studeni 2020 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
26 27 28 29 30 31 1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 1 2 3 4 5 6
Prikazani događaji

Linkovi
Lista linkova je prazna
RASPORED SATI

ULAZAK U ŠKOLU

Školski kalendar

Vremenik

 

Kriteriji ocjenjivanja

 

Za sigurno i poticajno okruženje u školama

UVOD:           

 

Projekt «Za sigurno i poticajno okruženje u školama» UNICEF Ured za Hrvatsku je počeo provoditi krajem 2003. kampanjom u medijima za podizanje svijesti javnosti o problemu nasilja u školama.

Početkom 2004. godine u projekt se uključila 121 škola. Sve su škole do kraja kalendarske godine  prošle kroz intenzivnu edukaciju, a 4.500 učitelja dobilo je potvrde Zavoda za školstvo o broju sati stručnog usavršavanja. U školskoj godini 2005/2006. u projekt se uključilo još 97 škola koje su do kraja 2005. završile edukaciju te do kraja ožujka 2006. rade na primjeni usvojenih znanja uz pomoć svojih mentora.

Projekt je zamišljen kao višegodišnje nastojanje da se promjene stavovi, razina tolerancije prema nasilju, potakne suradnja i uvažavanje te spriječe daljnje pojave nasilnog ponašanja među djecom. On je u skladu s nacionalnim programom borbe protiv nasilja te je svojim rezultatima pobudio interes novih škola za uključivanjem.

Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske skrbi svojom je financijskom podrškom omogućilo tiskanje materijala za djecu i roditelje, a građani i tvrtke svojim su dobrovoljnim prilozima osigurali sudjelovanje škola u projektu 2004. i 2005. Ministarstvo znanosti obrazovanja i športa svojim doprinosom omogućit će tiskanje priručnika. Projektu su se priključile i neke lokalne samouprave (gradovi i županije) koje su financirale projekt u školama na svojim područjima.

Da bi škole mogle odgovorno donijeti odluku o uključivanju u projekt, potrebno je reći nešto više o ciljevima, metodologiji provedbe i postignućima.

 

 

SPECIFIČNI CILJEVI:

1.   Povećati razinu osvještenosti o problemu kod djece, zaposlenika škole,  roditelja i lokalne zajednice

2.   Povećati razinu znanja o načinima i mehanizmima djelovanja u školi 

3.   Potaknuti spremnost na akciju i promjene kod svih zaposlenih, djece, roditelja i čimbenika u društvenoj sredini

4.   Stvoriti sustav podrške i zaštite žrtvama i djeci koja pokazuju nasilno ponašanje  

5.   Uključiti djecu, zaposlene, roditelje, stručnjake i lokalnu zajednicu  u proces promjena ponašanja i stvaranja drugačije klime u školi

6.   Osigurati trajnost i održivost projekta

7.   Evaluirati projekt sa pozicija učinka i koristi za djecu

 

 

METODOLOGIJA RADA:

Osnovni način rada su radionice za učitelje koje vode educirani mentori prema razrađenom UNICEF-ovom programu. Primarni im je cilj osposobljavanje nastavnog kadra za rad s djecom na prevenciji nasilja i edukacija za intervenciju. Na taj način mentori postupno pomažu školama izgraditi zaštitnu mrežu i organizirati odgovor cijele škole na nasilje.

Osnovnim nacrtom projekta zamišljeno je da svaka škola koja sudjeluje u projektu ima svog mentora/trenera.

Kriteriji za njihov odabir su: stručnost, trenersko iskustvo, poznavanje školskog ustroja i školske prakse, motiviranost za sudjelovanje u projektu te regionalna raspoređenost u odnosu na prijavljene škole

Na radnim sastancima sa potencijalnim mentorima početkom 2004. godine, (stručnjacima iz područja psihologije, pedagogije, socijalne pedagogije, sociologije, metodike), usvojen je zajednički stav o ciljevima djelovanja mentora: 

·                     povećanje razine znanja potrebnog za intervenciju i prevenciju,

·                     poticanje spremnosti na promjenu kod djece, odraslih i u okolini,

·                     pomoć pri stvaranju sustava podrške i zaštite u školi,

·                     poticanje na uključivanje svih zaposlenih i osiguravanje «odgovora cijele škole»,

·                     pomaganje školi da procijeni vlastiti napredak i promjenu.

 

 

 

 

 

Projekt predstavlja kontinuirani rad svih zaposlenih koji vode školu kroz proces od «7 koraka do sigurnije škole»:

 

KORAK 1: Učenici, roditelji, nastavnici i drugi zaposlenici škole svjesni su problema vršnjačkog nasilja.  

·    200 stranica pisanog materijala distribuira se u svakoj školi

·    svi roditelji informirani o projektu na roditeljskom sastanku i pozvani na aktivno sudjelovanje  kroz aktivističke roditeljske grupe

·    svi nastavnici upoznati sa pojmom zlostavljanja i educirani u prvim koracima koje treba poduzeti za njegovo zaustavljanje

·    svaka škola mjeri  razinu nasilja u svojoj sredini Upitnikom zlostavljač/žrtva Dana Olweus-a

·    svi djelatnici, roditelji i djeca u školi upoznati s rezultatima ispitivanja u vlastitoj školi (tko, gdje, kako čini i trpi nasilje), te s rezultatima na razini Hrvatske i u svijetu

·    priručnik/bilježnica o zlostavljanju dijele se svakom učeniku

·    priručnik za roditelje svim roditeljima

 

KORAK 2. Škola gradi zaštitnu mrežu - definirani elementi zaštitne mreže

·         razrednici na nekoliko SRO pomažu djeci izraditi razredna pravila te ih objedinjuju u zajednička školska pravila (kasnije se ta pravila uvrštavaju u Pravilnik o kućnom redu škole, a način postupanja u Pravilnik o pedagoškim mjerama)

·         svi zaposleni određuju na jednoj radionici svoja zaduženja i uče mjere intervencije

·         organizira se nadzor za vrijeme odmora

·         postavljaju se sandučići povjerenja u koje djeca ubacuju svoje poruke  

 

KORAK  3: Zaštitna mreža funkcionira uz jasne mjere i postupke

·         osnivaju se grupe za vršnjačku podršku koje vode članovi stručne službe                    

·         roditelji se udružuju u različite aktivističke grupe za borbu protiv nasilja                  

·         organiziraju se aktivističke grupe učenika u cilju prevencije

·         izvannastavne aktivnosti integriraju temu nasilja u svoje programe

 

KORAK 4Utvrđen sustav upućivanja složenijih slučajeva prema drugim službama u zajednici, uspostavljena suradnja sa lokalnom zajednicom

·         institucije i zaštitne službe  (zdravstvo, socijala, udruge, sportski klubovi, policija,  crkva) izrađuju sa školama na nekoliko zajedničkih sastanaka, koje inicira škola,  usuglašene planove djelovanja protiv nasilja i protokole postupanja za slučaj kad se incident desi

 

KORAK 5Žrtve nasilja traže pomoć od zaštitne mreže

·         broj učenika koji traže pomoć se povećava 

·         svi djelatnici educirani u načine postupanja, učenici znaju  kome se mogu obratiti i znaju da mogu očekivati pomoć

 

KORAK 6: Mreža pruža pomoć i žrtvi i počinitelju nasilnog ponašanja, a načini pomaganja poznati su i primjenjivi.

·         škola na vrijeme i adekvatno odgovara na potrebe svih učenika

·         u školi organizirane različite aktivnosti za prevenciju nasilja

·         intervencijski postupci su poznati i djeci i odraslima i pokazuju svoju učinkovitost

·         suradnja s drugim službama dobro razvijena i funkcionalna

·         škola prati svoj napredak, dokumentira ga, i raspravlja na redovitim sastancima o daljnjim koracima, a u prikupljanju podataka o napredovanju sudjeluju i učenici i roditelji i nastavnici

 

KORAK 7: Učenici, roditelji i učitelji smatraju školu sigurnim mjestom za djecu

·         postupak samoprocjene uspješnosti i postignuća u školi dovodi školu do prijave za priznanje

·         dodjela plakete najuspješnijim školama ŠKOLA BEZ NASILJA

 

 

DOSADAŠNJA POSTIGNUĆA u dva projektna ciklusa (2004/2005 i 2005/2006):

·          200 škola u 80 mjesta diljem Hrvatske provodi projekt kroz «7 koraka do sigurne škole»

·          113.000 učenika, 8.250 učitelja,  430  stručnih suradnika je uključeno u projekt

·          55 škola dobilo je priznanje Škola bez nasilja, očekuje se prijava još 15 u svibnju 2006.

·          74 trenera/mentora educirano je za vođenje škole kroz proces promjena

·          transparentnost rada važan je čimbenik te se medije redovito izvještava o projektu

·          Dvije publikacije (za roditelje i za učenike- vidi www.unicef.hr) tiskano je u 11.000 primjeraka svaka

·          javna prezentacija rezultata nezavisne vanjske evaluacije održana je u listopadu 2005

·          svaki učitelj je sudjelovao na edukacijama

·          svaki je učenik proveo najmanje 40 školskih sati učeći o nasilju, razgovarajući o problemu, ili radeći aktivno na temi kroz kurikulum ili vannastavne aktivnosti

·          1.800 učenika educirano je za vršnjake pomagače

 

 

Rezultati vanjske nezavisne evaluacije – Proveo Institut za društvena istraživanja IDIZ/CERD:

a)  Djeca su već nakon prve godine provedbe projekta mnogo svjesnija problema

       b) Ima manje fizičkog i verbalnog nasilja u odnosu na početno mjerenje

       c) Učitelji se osjećaju sigurnije u suprotstavljanju problemu zlostavljanja

       d) Roditelji su najslabija karika i s njima treba mnogo više raditi

       e) Projekt značajno doprinosi povezanosti i koheziji između zaposlenika škole

       f) 97% građana zna za projekt Stop nasilju među djecom

 

 

 

Program je:

-      dvo – komponentan- ima intervencijsku i preventivnu komponentu

zahtjevan – traži vrijeme i predanost na putu ka promjenama u načinu razmišljanja i 

stavovima odraslih

-      ima određenu dinamiku provođenja

-      ima određene preduvjete za uspješnost, od kojih su najvažniji:

-     podrška i aktivno sudjelovanje ravnatelja

-     angažman  i doprinos svih zaposlenih

-     protok informacija između učenika i učitelja, učitelja, roditelja i djelatnika, te uvrštavanje       projekta u prioritete škole

 

Program nije:

-        sredstvo rješavanja predrasuda, podjela i stvaranja socijalne kohezije unutar lokalne sredine (veća osjetljivost na nasilje i veće razumijevanje odgovornosti odraslih osoba korisni su takve sredine, ali vjerojatno ne i dostatni)

-      knjiga recepata za individualne slučajeve

-     namijenjen rješavanju problema discipliniranja nemirnih, «neposlušnih» i hiperaktivnih učenika kojih ima u svakoj školi i u svakom razredu 

 

 

 

I. RASPORED AKTIVNOSTI

 

a)      Aktivnosti razrednika –obavezni SRO i roditeljski sastanci

·          3 SRO za senzibilizaciju učenika i stvaranje pravila protiv zlostavljanja i utvrđivanje vrijednosti kojima se rukovodimo u ponašanju

·        6 -10  SRO u formi radionica sa ciljem učenja socio-emocionalnih vještina kao prevencije nasilja

-       roditeljski sastanak – informiranje roditelja o sudjelovanju u projektu

-      roditeljski – odgojni stilovi roditelja

 

 

b)      Aktivnosti koje se očekuju na razini cijele škole:

·         objedinjavanje podataka iz Upitnika Zlostavljač-žrtva  - za cijelu školu

·         osmišljavanje nekoliko jedinstvenih pravila ponašanja za cijelu školu kroz objedinjavanje pravila sa razine razreda, određivanje zajedničkih vrijednosti koje nas vode

·         uvođenje nadzora za vrijeme odmora na hodnicima i na dvorištu

·         postavljanje sandučića povjerenja i odgovaranje na pisma učenika  

·         nadopuna Pravilnika o pedagoškim mjerama i Pravilnika o kućnom redu

·         organiziranje novih aktivističkih grupa djelatnika i roditelja:

I.    aktivna grupa roditelja za sprečavanje nasilja

II.   koordinacijski odbor za provođenje projekta,

III.  grupa za praćenje napredovanja u projektu,

IV.  grupa za suradnju s čimbenicima u lokalnoj zajednici

·         učeničke grupe:

                        V.    vršnjačke grupe podrške s dva voditelja (članovi stručne službe ili drugi)

                        VI.    postojeće izvannastavne sekcije i grupe s novim sadržajima vezanim za

sprečavanje nasilja i učenjem novih vještina suradnje, tolerancije, uvažavanja, pomaganja

·         vođenje evidencije o primijenjenim odgovorima odraslih na nasilno ponašanje učenika te praćenje i evidentiranje njihovog daljnjeg ponašanja

·         stručni aktivi – potražiti nastavne jedinice koje jasno ukazuju svojom porukom, sadržajem ili temom na mogućnost promjene stavova prema nasilju

 

c)      Obavezna edukacija – provodi se kroz niz od minimalno 10 susreta s mentorom 

 Izvor: www.snmd.unicef.hr

 

 



 Hodogram aktivnosti 1.pdf

preskoči na navigaciju