U nastavku je tekst koji su učenici analizirali. 

Rimske provincije na tlu današnje Hrvatske

Kad je prostor današnje Hrvatske pao pod rimsku vlast, naše su krajeve najprije počeli naseljavati (kolonizirati) rimski vojnici - legionari. Legionari su prvo podizali logore, a zatim gradili ceste, mostove i vodovod. Njihova su naselja privukla trgovce koji su počeli graditi svoje nastambe u blizini vojničkih. Na taj su način naposljetku nastali gradovi koji su bili središta rimskog utjecaja i romanizacije. Najvažniji gradovi bili su Salona (Solin), Jadera (Zadar), Narona (Vid pokraj Metkovića) i Epidaur (Cavtat) u Dalmaciji te Mursa (Osijek), Cibalae (Vinkovci), Marsonia (Slavonski Brod) i Siscia (Sisak) u Panoniji. U selima se romanizacija širila sporije jer je u njima ilirsko stanovništvo živjelo odvojeno od rimskog.

Dalmacija se razvijala brže od Panonije. Jedan od razloga tome bilo je njezino prirodno bogatstvo, posebice zlato kojim se punila carska riznica. Stanovnici Dalmacije bavili su se pomorstvom i brodogradnjom, a uzgajali su masline i vinovu lozu od kojih su pravili kvalitetno vino i ulje za prodaju. Za razliku od njih, stanovnici Panonije bavili su se poljoprivredom i obrtima.

Rimljani su na hrvatskom tlu ostavili brojne spomenike. To su, primjerice, ostaci gradova, cesta, termi (npr. današnje Varaždinske Toplice), akvedukata (pokraj današnjeg Splita) i amfiteatara (npr. u današnjoj Puli). Uz ove građevine, važan dio naše kulturne baštine koji su nam u nasljeđe ostavili Rimljani su i upotreba latinskog jezika i pisma, umjetničko stvaralaštvo i širenje kršćanstva.